Author: Novotek

  • Agencija vs. samostalno angažovanje stranih radnika

    Kada se odlučujete kako da angažujete strane radnike, pred vama su dva osnovna puta: angažovanje posredničke agencije ili samostalni proces. Svaki pristup ima prednosti i nedostatke — u zavisnosti od vaših kapaciteta, broja radnika i iskustva.

    Prednosti angažovanja agencije

    Posrednička agencija preuzima: pronalazak kandidata u zemljama porekla, prvu selekciju i proveru dokumentacije, koordinaciju putovanja i dolaska, a ponekad i administrativnu podršku pri podnošenju zahteva za dozvolu. Za poslodavce bez iskustva u međunarodnom zapošljavanju ili za one koji trebaju veći broj radnika u kratkom roku, agencija može biti efikasno rešenje.

    Nedostaci angažovanja agencije

    Agencije naplaćuju značajne naknade — koje isključivo snosi poslodavac (zakon zabranjuje naplatu od radnika). Kvalitet usluge varira, a loše agencije mogu radnicima obećati uslove koje poslodavac ne može ili ne želi da ispuni, što stvara probleme po dolasku. Pre angažovanja, uvek proverite reputaciju agencije — saveti: Kako prepoznati pouzdanu agenciju.

    Prednosti samostalnog angažovanja

    Samostalni proces znači direktnu komunikaciju sa kandidatima, niže troškove posredovanja i veću kontrolu nad procesom selekcije. Poslodavci sa iskustvom u zapošljavanju stranaca, ili oni koji imaju HR tim koji poznaje procedure, mogu uspešno obaviti ceo proces sami. Kompletne procedure opisane su u vodiču: Koraci angažovanja stranog radnika.

    Nedostaci samostalnog angažovanja

    Bez agencije, poslodavac mora sam da: pronađe kandidate (oglasavanje u inostranstvu), proveri autentičnost dokumenata, koordinira prevod i overu, prati rokove i administrativne korake. Ovo zahteva vreme, znanje i resurse. Greške u ovom procesu mogu biti skupe — pogledajte listu rizika: Rizici i kako ih izbeći.

    Koja opcija je prava za vas?

    Agencija je bolja opcija za: prvu angažovanje stranaca, potrebu za većim brojem radnika odjednom, nedostatak HR kapaciteta. Samostalan proces je bolji za: iskusne poslodavce, manji broj radnika, ili kada imate direktne kontakte u inostranstvu. Bez obzira na izbor, uvek se upoznajte sa svim obavezama: Obaveze poslodavca pri zapošljavanju stranog radnika.

    Za sva pitanja pogledajte naša Česta pitanja ili nas kontaktirajte.

  • Rizici pri zapošljavanju stranaca i kako ih izbeći

    Zapošljavanje stranih radnika nosi određene pravne, finansijske i operativne rizike. Dobro poznavanje ovih rizika i preventivne mere pomažu poslodavcima da izbegnu skupe greške i zakonske probleme.

    Rizik 1 — Rad bez važeće dozvole

    Najteži prekršaj je angažovanje stranog radnika bez važeće jedinstvene dozvole. Kazne za poslodavca mogu biti veoma visoke, a u ponovljenim slučajevima može se izreći i zabrana zapošljavanja stranaca. Inspekcija rada redovno kontroliše ovu oblast. Proceduru za dobijanje dozvole pročitajte ovde: Procedura korak-po-korak: Jedinstvena dozvola.

    Rizik 2 — Propušteni rokovi

    Zaboraviti na produženje dozvole je čest problem. Radnik tada privremeno ostaje bez pravnog osnova za rad, što za poslodavca predstavlja pravni rizik. Preporučuje se vođenje evidencije svih isteka dozvola i pravovremeno pokretanje produženja. Rokovi: Rokovi i tok rešavanja i Produženje jedinstvene dozvole.

    Rizik 3 — Neprijavljivanje boravišta

    Prijava boravišta stranca mora se obaviti u roku od 24 sata od dolaska. Ovo je čest propust, posebno kada radnik dolazi vikendom ili u vreme praznika. Odgovornost za prijavu leži na poslodavcu ili vlasniku stana. Više o obavezama: Obaveze poslodavca pri zapošljavanju stranog radnika.

    Rizik 4 — Loš ugovor o radu

    Nedovoljno precizni ugovori dovode do sporova oko zarade, smeštaja, otkaznog roka ili naknade troškova. Posebno problematično je kada ugovor nije preveden na jezik koji radnik razume. Saveti za ugovor: Ugovor o radu sa stranim radnikom.

    Rizik 5 — Prevarne agencije

    Postoje agencije koje naplaćuju visoke naknade za posredovanje bez pružanja adekvatnih usluga, ili koje radnicima obećavaju uslove koje poslodavac ne može da ispuni. Pre angažovanja agencije, uvek proverite njenu reputaciju i legalni status. Kako prepoznati pouzdanu agenciju: Kako prepoznati pouzdanu agenciju. Poređenje agencija i samostalnog angažovanja: Agencija vs. samostalno angažovanje.

    Za sva pitanja pogledajte naša Česta pitanja ili nas kontaktirajte.

  • Ugovor o radu sa stranim radnikom — šta mora da sadrži

    Ugovor o radu sa stranim radnikom je osnova zaštite i poslodavca i radnika. Mora biti u pisanoj formi, na srpskom jeziku, i u skladu sa Zakonom o radu. Ovaj vodič objašnjava šta svaki ugovor mora da sadrži i na šta posebno obratiti pažnju.

    Obavezni elementi ugovora

    Zakon o radu propisuje obavezne elemente svakog ugovora o radu: naziv i sedište poslodavca, ime radnika i broj pasoša/dozvole boravka, naziv radnog mesta, opis posla, mesto rada, vrstu radnog odnosa (određeno/neodređeno vreme), radno vreme, zaradu i datum isplate, godišnji odmor, otkazni rok. Svaki od ovih elemenata mora biti jasno naveden.

    Veza sa jedinstevnom dozvolom

    Ugovor o radu je jedan od ključnih dokumenata za dobijanje jedinstvene dozvole — mora biti potpisan pre podnošenja zahteva, ali pod uslovom da radnik ne počne da radi pre dobijanja dozvole. Preporučuje se navođenje uslova u ugovoru koji uzimaju u obzir isход zahteva za dozvolom. Više o proceduri: Procedura korak-po-korak: Jedinstvena dozvola.

    Jezik ugovora

    Ugovor mora biti na srpskom jeziku. Preporučljivo je da bude i na jeziku koji radnik razume (engleski ili jezik zemlje porekla) — ovo sprečava nesporazume i moguće pravne sporove. Zaposleni mora razumeti šta potpisuje. Za informacije o pravima radnika: Prava stranih radnika u Srbiji.

    Posebne klauzule za strane radnike

    Ugovor sa stranim radnikom može sadržati i posebne klauzule o: smeštaju (ko ga obezbeđuje i pod kojim uslovima), troškovima povratka (ko snosi avionsku kartu u slučaju prestanka rada), periodu “obaveznog” rada nakon dolaska, i sl. Sve ove klauzule moraju biti u skladu sa zakonom — nijedna klauzula ne može biti na štetu radnika ispod zakonskog minimuma. Više o smeštaju: Smeštaj i ishrana stranih radnika.

    Ugovor na određeno vs. neodređeno vreme

    Jedinstvena dozvola se izdaje na određeni period, pa se ugovor o radu najčešće zaključuje na određeno vreme koje odgovara trajanju dozvole. Produženje ugovora mora biti praćeno produžavanjem dozvole. Detaljе o produženju: Produženje jedinstvene dozvole.

    Za sva pitanja pogledajte naša Česta pitanja ili nas kontaktirajte.

  • Smeštaj i ishrana stranih radnika — obaveze poslodavca

    Obezbeđivanje smeštaja i ishrane stranim radnicima nije uvek zakonska obaveza, ali je u praksi često neophodan uslov za privlačenje radne snage iz dalekih zemalja. Ovaj vodič objašnjava šta je poslodavac dužan da obezbedi i kako to pravilno urediti.

    Da li je smeštaj zakonska obaveza?

    Zakon o radu ne nalaže poslodavcu da obezbedi smeštaj stranom radniku. Međutim, u praksi — posebno za radnike iz Azije i Afrike koji dolaze bez lokalne mreže podrške — poslodavci koji obezbeđuju smeštaj imaju znatno lakše regrutovanje. Smeštaj može biti ugovoren kao naknada u naturi ili kao posebna stavka u ugovoru.

    Vrste smeštaja

    Poslodavci najčešće koriste: (1) kolektivni smeštaj u iznajmljenim stanovima ili hostelima, (2) nadoknadu za kiriju koja se isplaćuje radniku, ili (3) vlastite smeštajne kapacitete. Svaka opcija ima prednosti i mane — kolektivni smeštaj je jeftiniji, ali zahteva više organizacije. Informacije o troškovima smeštaja pogledajte u: Troškovi i kalkulacija angažovanja stranog radnika.

    Pravno uređivanje smeštaja

    Ako obezbeđujete smeštaj, to mora biti jasno definisano u ugovoru o radu ili posebnom aneksu: da li je besplatan, da li se odbija od plate, pod kojim uslovima radnik gubi pravo na smeštaj. Sve mora biti transparentno i u skladu sa zakonom. Detalji o ugovorima: Ugovor o radu sa stranim radnikom.

    Ishrana radnika

    Organizacija ishrane je posebno važna za radnike iz zemalja sa specifičnim prehrambenim navikama ili verskim zahtevima (halal hrana, vegetarijanstvo itd.). Mnogi poslodavci obezbeđuju topli obrok u pogonu ili nadoknadu za ishranu. Ovo je i pitanje zadovoljstva i produktivnosti radnika, a ne samo humanosti.

    Prijava boravišta i smeštaj

    Adresa smeštaja direktno je vezana za zakonsku obavezu prijave boravišta stranca. Poslodavac ili vlasnik stana mora prijaviti adresu nadležnoj policijskoj upravi u roku od 24 sata od dolaska radnika. Ovo je deo vaših zakonskih obaveza — ceo pregled: Obaveze poslodavca pri zapošljavanju stranog radnika.

    Za više informacija pogledajte naša Česta pitanja ili nas kontaktirajte.

  • Obaveze poslodavca pri zapošljavanju stranog radnika

    Zapošljavanje stranca u Srbiji nameće poslodavcu niz zakonskih obaveza koje treba ispuniti pre, tokom i posle zasnivanja radnog odnosa. Neispunjavanje ovih obaveza može dovesti do visokih kazni i zabrane zapošljavanja stranaca.

    Obaveze pre zasnivanja radnog odnosa

    Poslodavac je dužan da: (1) podnese zahtev za jedinstvenu dozvolu pre nego što radnik dođe u Srbiju, (2) proveri da je radnik u kvoti, (3) sprovede test tržišta rada kroz NSZ. Radnik ne sme početi da radi pre nego što dozvola bude izdata. Proceduru pročitajte ovde: Procedura korak-po-korak: Jedinstvena dozvola.

    Prijava boravišta

    U roku od 24 sata od dolaska radnika u Srbiju, poslodavac ili vlasnik stana mora prijaviti boravište stranca nadležnoj policijskoj upravi. Ovo je zakonska obaveza čije kršenje može rezultirati novčanom kaznom. Neispunjena prijava boravišta je jedan od najčešćih propusta — pogledajte sve rizike: Rizici i kako ih izbeći.

    Ugovor o radu

    Poslodavac mora zaključiti pisani ugovor o radu na srpskom jeziku, a preporučljivo je i na jeziku koji radnik razume. Ugovor mora da sadrži sve zakonom predviđene elemente i ne sme da bude manje povoljni od zakonskog minimuma. Detaljni saveti: Ugovor o radu sa stranim radnikom.

    Uplate doprinosa i poreske obaveze

    Poslodavac je dužan da redovno uplaćuje doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje i porez na dohodak. Strani radnici imaju iste poreske obaveze kao domaći radnici. Propust u uplati doprinosa direktno ugrožava prava radnika — više o pravima radnika: Prava stranih radnika u Srbiji.

    Produženje i promena dozvole

    Dozvola se mora produžiti pre isteka roka. Propuštanje roka znači da radnik privremeno ostaje bez pravnog osnova za rad. Pored toga, ako menjate poziciju ili radno mesto radnika, možda je potrebna nova dozvola. Detalji: Produženje jedinstvene dozvole i Promena poslodavca i rad kod više poslodavaca.

    Imate pitanja? Pogledajte naša Česta pitanja ili nas kontaktirajte.

  • Troškovi i kalkulacija angažovanja stranog radnika

    Angažovanje stranog radnika donosi određene troškove koji se razlikuju od zapošljavanja domaćeg radnika. Dobra kalkulacija pre pokretanja procedure pomaže vam da izbegnete neočekivana finansijska iznenađenja i pravilno planirate budžet.

    Administrativni troškovi i takse

    Podnošenje zahteva za jedinstvenu dozvolu podrazumeva plaćanje republičkih administrativnih taksi. Iznosi se menjaju periodično, a uz takse treba računati i na troškove prevođenja i overe dokumenata koji dolaze iz inostranstva. Detaljan pregled svih taksi pročitajte u: Troškovi i takse: Jedinstvena dozvola.

    Zarada i doprinosi

    Strani radnik ima pravo na iste uslove zarade kao i domaći radnik na istoj poziciji. Uz neto zaradu, poslodavac snosi troškove doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje koji se obračunavaju na bruto iznos. Za pregled minimalnih zarada i sektorskih proseka pogledajte: Plata i minimalac za strane radnike.

    Troškovi smeštaja

    Mnogi poslodavci obezbeđuju smeštaj stranim radnicima, naročito onima koji dolaze iz dalekih zemalja. Ovo može biti organizovani smeštaj (hostel, podstanarstvo), ili nadoknada za kiriju. Važno je unapred definisati ko snosi ove troškove i kako se evidentiraju. Više detalja o smeštaju i ishrani: Smeštaj i ishrana stranih radnika.

    Troškovi prevoza

    Avio karte, prevoz od aerodroma i organizacija dolaska su troškovi koje najčešće snosi poslodavac. Ugovorom o radu treba jasno definisati da li se ovi troškovi vraćaju radniku ili ih poslodavac direktno snosi. Više o pravilnom ugovoru: Ugovor o radu sa stranim radnikom.

    Troškovi posredničke agencije

    Ako angažujete agenciju za posredovanje, nju plaća isključivo poslodavac — zakon zabranjuje naplatu naknade radniku. Troškovi agencija variraju. Pre nego što se odlučite između agencije i samostalnog angažovanja, pročitajte naše poređenje: Agencija vs. samostalno angažovanje.

    Za sva pitanja pogledajte naša Česta pitanja ili nas kontaktirajte.

  • Koraci angažovanja stranog radnika — od potrebe do dolaska

    Angažovanje stranog radnika u Srbiji je višestepeni proces koji zahteva dobro planiranje i poznavanje zakonskih obaveza. Ovaj vodič vas vodi kroz svaki korak — od prepoznavanja potrebe za radnikom do njegovog dolaska na posao.

    Korak 1 — Utvrdite potrebu i poziciju

    Pre pokretanja procedure, jasno definišite radno mesto: naziv pozicije, kvalifikacije, trajanje ugovora i platu. Ovo je osnova za svu dalju dokumentaciju. Imajte na umu da će NSZ proveravati da li postoji domaći radnik za tu poziciju — tzv. test tržišta rada. Detalje pročitajte u: Test tržišta rada i uloga NSZ.

    Korak 2 — Provera kvota

    Srbija primenjuje godišnje kvote za zapošljavanje stranaca. Pre pokretanja procedure, proverite da li je vaša industrija i pozicija pokrivena aktuelnom kvotom. Kvote se razlikuju po sektorima — za detalje pogledajte naš pregled po industrijama: Strani radnici po industrijama.

    Korak 3 — Podnošenje zahteva za jedinstvenu dozvolu

    Zahtev za jedinstvenu dozvolu za rad i boravak podnosi poslodavac, ne radnik. Zahtev se podnosi MUP-u, uz kompletnu dokumentaciju o radniku i radnom mestu. Celokupna procedura korak-po-korak opisana je ovde: Procedura korak-po-korak: Jedinstvena dozvola.

    Korak 4 — Čekanje na rešenje i rokovi

    Nakon podnošenja zahteva, MUP ima zakonski rok za donošenje rešenja. Važno je da radnik ne dolazi u Srbiju pre dobijanja dozvole — to je česta greška koja može imati pravne posledice. Za pregled rokova: Rokovi i tok rešavanja: Jedinstvena dozvola.

    Korak 5 — Dolazak radnika i prijava boravišta

    Kada radnik dobije dozvolu i dođe u Srbiju, poslodavac je dužan da ga prijavi na adresu boravišta u roku od 24 sata. Radnik se potom prijavljuje na zdravstveno osiguranje i, po potrebi, otvara bankovni račun. Sve troškove angažovanja planirajtеe unapred — detalji u: Troškovi i kalkulacija angažovanja stranog radnika.

    Za pitanja i savete pogledajte naša Česta pitanja ili nas kontaktirajte.

  • Zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj: propisi, kvote i poređenje sa Srbijom

    Hrvatska kao članica Evropske unije primenjuje EU zakonodavstvo o radu stranaca iz trećih zemalja. Ovo Hrvatsku čini posebno zanimljivom za poređenje sa Srbijom, jer EU okvir donosi specifičnosti koje se ne primenjuju u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.

    Zakonodavni okvir u Hrvatskoj

    Hrvatska primenjuje EU Direktivu o jedinstvenoj dozvoli (2011/98/EU) i Direktivu o plavoj karti EU za visokokvalifikovane radnike. Domaći Zakon o strancima usklađen je sa EU standardima. Za razliku od srpske Jedinstvene dozvole za rad i boravak, hrvatska regulativa podleže EU pravu što može biti prednost ali i ograničenje u određenim situacijama.

    Kvote i godišnje planiranje

    Hrvatska određuje godišnje kvote za radnike iz trećih zemalja kroz Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca. Kvote su u poslednjim godinama značajno povećane zbog izlaznog migracionog pritiska i nedostatka radne snage. Srbija takođe povećava kvote, posebno za građevinarstvo i industriju — pogledajte Strani radnici u građevinarstvu u Srbiji.

    EU plava karta vs. srpska dozvola

    Hrvatska nudi EU plavu kartu za visokokvalifikovane strane radnike — dokument koji važi u cijeloj EU i nudi posebne pogodnosti. Srbija nema ekvivalent ovog dokumenta, ali je srpska jedinstvena dozvola administrativno efikasna za sve kategorije radnika. Za IT stručnjake koji razmišljaju o regionu, EU plava karta može biti atraktivna opcija — pogledajte srpske mogućnosti za IT: Strani IT stručnjaci u Srbiji.

    Procedure i rokovi

    Procedura u Hrvatskoj je formalno regulisana EU standardima, ali administrativni kapaciteti su ograničeni, što dovodi do dugih redova čekanja. Srbija ima kraće rokove obrade u praksi. Srpsku proceduru korak po korak pročitajte ovde: Procedura korak-po-korak: Jedinstvena dozvola u Srbiji. Detalje o rokovima: Rokovi i tok rešavanja u Srbiji.

    Ključne razlike Hrvatska vs. Srbija

    Hrvatska, kao EU članica, nudi prednosti slobodnog kretanja unutar EU za radnike koji dobiju status rezidenta, ali proceduralno je sporija i skuplja. Srbija nudi brže, jeftinije i administrativno jednostavnije procese, uz veće tržište rada za određene sektore. Za poslodavce van EU, Srbija je često optimalniji izbor za regrutovanje stranih radnika — više na Kako da zaposlite stranog radnika u Srbiji.

    Za sva pitanja pogledajte naša Česta pitanja ili nas kontaktirajte.

  • Zapošljavanje stranaca u Severnoj Makedoniji: propisi, kvote i poređenje sa Srbijom

    Severna Makedonija, zemlja kandidat za EU sa rastućom ekonomijom, ima sopstveni sistem regulisanja rada stranaca. Ovaj vodič daje pregled makedonskog zakonodavnog okvira i poredi ga sa srpskim sistemom koji je poznat po efektivnoj jedinstvenoj dozvoli.

    Zakonodavni okvir u Severnoj Makedoniji

    Zapošljavanje stranaca u Severnoj Makedoniji reguliše Zakon o zapošljavanju i radu stranaca. Sistem je centralizovan na nacionalnom nivou i predviđa dozvolu za boravak i radnu dozvolu. Za razliku od srpske Jedinstvene dozvole za rad i boravak, koja objedinjuje oba dokumenta, Severna Makedonija u određenim slučajevima zahteva odvojene procedure.

    Kvote za strane radnike

    Severna Makedonija primenjuje sistem godišnjih kvota koji je striktno ograničen. Srbija je u poslednjim godinama znatno liberalizovala svoju kvotnu politiku — posebno za deficitarna zanimanja u građevinarstvu, IT-u i prerađivačkoj industriji. Pogledajte srpske sektore: Strani radnici po industrijama u Srbiji.

    Procedure i rokovi obrade

    Procedura u Severnoj Makedoniji je složena i može trajati duže nego u Srbiji. Srpski sistem nudi prednost kroz jasno definisane rokove obrade i jedinstven administrativni tok. Detaljnu proceduru za Srbiju korak-po-korak pročitajte u vodiču: Procedura korak-po-korak: Jedinstvena dozvola u Srbiji.

    Tržište rada i sektori

    Severna Makedonija je privukla strane investicije u prerađivačku industriju, posebno u slobodnim ekonomskim zonama. Međutim, srpsko tržište rada je veće, sa više raspoloživih radnih mesta i višim prosečnim zaradama. Za strane radnike iz Azije i Afrike, Srbija nudi širi spektar mogućnosti zapošljavanja. Pogledajte vodiče za radnike po zemljama porekla: Radnici po zemljama porekla.

    Ključne razlike Severna Makedonija vs. Srbija

    Srbija ima veće, raznovrsnije tržište rada, fleksibilniju kvotnu politiku i administrativno efikasniji sistem jedne dozvole. Za poslodavce koji razmatraju region, Srbija nudi bolje uslove za zapošljavanje većeg broja stranih radnika — više na Kako da zaposlite stranog radnika u Srbiji.

    Za sva pitanja pogledajte naša Česta pitanja ili nas kontaktirajte.

  • Zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori: propisi, kvote i poređenje sa Srbijom

    Crna Gora, kao zemlja kandidat za EU i turistički orijentisana ekonomija, razvila je sopstveni sistem regulisanja rada stranaca. Ovaj vodič poredi crnogorski i srpski sistem zapošljavanja stranaca, sa posebnim osvrtom na kvote i procedure.

    Zakonodavni okvir u Crnoj Gori

    Zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori reguliše Zakon o zapošljavanju i radu stranaca. Crna Gora ima centralizovan sistem na državnom nivou, što je sličnije srpskom modelu nego sistemu u BiH. Dozvola za boravak i rad se izdaje kao jedinstven dokument, što korespondira sa srpskim pristupom kroz Jedinstvenu dozvolu za rad i boravak.

    Kvote i tržište rada

    Crna Gora određuje godišnje kvote za strane radnike, pri čemu su turistički i ugostiteljski sektor dominantni korisnici stranih radnih snaga. Za razliku od Srbije, koja ima šire pokrivene sektore (građevinarstvo, IT, manufacturing), Crna Gora je više fokusirana na turizam i sezonske radnike. Srpski sistem nudi veće kvote i raznovrsnija radna mesta — više o sektorima u Srbiji: Strani radnici po industrijama.

    Procedura i rokovi

    Proces zapošljavanja u Crnoj Gori inicira poslodavac podnošenjem zahteva Zavodu za zapošljavanje. Rokovi obrade su slični srpskim, ali administrativni kapaciteti mogu biti ograničeniji. Srbija je u poslednjim godinama investirala u digitalizaciju procesa. Detalje srpske procedure korak po korak pročitajte u vodiču Procedura korak-po-korak: Jedinstvena dozvola u Srbiji.

    Troškovi i takse

    Takse za dozvole u Crnoj Gori su generalno niže nego u Srbiji, ali je tržište rada značajno manje. Srbija nudi veće mogućnosti zapošljavanja i višu prosečnu zaradu u većini sektora. Za pregled troškova u Srbiji pogledajte: Troškovi i takse: Jedinstvena dozvola u Srbiji.

    Ključne razlike Crna Gora vs. Srbija

    Crna Gora ima manji i sezonski orijentisan tržišni prostor, dok Srbija nudi veće, raznovrsnije i stabilnije tržište rada za strane radnike. Za poslodavce koji zapošljavaju veći broj stranaca, Srbija pruža bolje infrastrukturne i administrativne pretpostavke — više na Kako da zaposlite stranog radnika u Srbiji.

    Imate pitanja? Pogledajte naša Česta pitanja ili nas kontaktirajte.